CBD i utjecaj na pojedina zdravstvena stanja

Konoplja

Konoplja (Cannabis sativa) je jednogodišnja, zeljasta, dvodomna biljka iz porodice konoplja (Cannabaceae). Tri su glavna predstavnika: Cannabis ruderalis ili divlja konoplja, Cannabis sativa L. ili industrijska konoplja i Cannabis indica Lam. ili indijska konoplja. Pod pojmom industrijske konoplje podrazumijeva se podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a (tetrahidrokanabinol – glavna psihoaktivna tvar u konoplji) do 0,2 %, čije se sorte nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Spektar primjene vrlo je širok i može se koristiti u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i znanstvenoistraživačke svrhe. 

Kanabinoidi

Kanabinoidi su skupina spojeva koji su prirodno prisutni u konoplji. Učinci kanabinoida javljaju se njihovom interakcijom sa specifičnim receptorima smještenim unutar različitih dijelova središnjeg živčanog sustava. Kanabinoidi reguliraju način prijenosa informacija između stanica.

Kanabidiol (CBD) je najvažniji kanabinoid u konoplji koji je nepsihoaktivan. CBD ima antioksidativni, protuupalni, antiepileptični i antidistonički učinak, djeluje smirujuće i smanjuje simptome anksioznosti te povoljno djeluje na imunološki sustav čovjeka.

Kanabigerol (CBG) ima značajne antibiotičke, analgetičke i protuupalne učinke, a smanjuje i očni tlak. CBG ima afinitet prema CB1 receptorima.

Kanabinol (CBN) ne nastaje metabolizmom biljke nego razgradnjom tetrahidrokanabinola (THC) tijekom procesa sušenja, skladištenja i potrošnje (zagrijavanja) proizvoda od kanabisa. Zbog toga se mogu javiti neki učinci svojstveni THC-u. Ipak, CBN je slabo psihotropan spoj, ali se posljedice mogu osjetiti tek nakon intravenske primjene. CBN ima antikonvulzivne i sedativne učinke te smanjuje otkucaje srca bez utjecaja na koronarni protok krvi, smanjuje crijevnu peristaltiku i agregaciju trombocita.

Kanabikromen (CBC) je kanabinoid koji je prisutan u većim količinama u biljci i to najčešće u obliku kanabikromenske kiseline (CBCA). Za sada je poznato da ima sedativne učinke.

Terpeni

Terpeni su hlapljivi nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa čiji je ugljikov skelet izveden iz izoprena. U biljci imaju zaštitnu ulogu od vanjskih utjecaja (vjetra, insekata, štetnih UV zraka) i svojom voštanom membranom štite unutrašnjost trihoma od oksidativne degradacije i enzimatskih promjena. U biljkama roda Cannabis poznato je oko 120 terpena. Razlike u mirisu i okusu pojavljuju se zbog različitih koncentracija terpena u kanabisu. Osim toga, imaju utjecaj i na djelovanje kanabisa, odnosno kanabinoida. Kombinacijom terpena i kanabinoida pojačan je njihov učinak te je olakšan ulazak kanabinoida u krvotok. U nastavku su opisani neki od najvažnijih i najčešćih terpena.

Mircen povećava staničnu propusnost i apsorpciju kanabinoida, omogućavajući puno brži i intenzivniji učinak. Efikasan je u smanjivanju simptoma upala i kronične boli, ali i sekundarnih nuspojava kemoterapije te pomaže kod problema s nesanicom i opušta mišiće.

Limonen utječe na proizvodnju seratonina te stoga popravlja raspoloženje i smanjuje simptome depresije i stresa. Uz to ima i antibakterijske i antigljivične učinke te ubrzava metabolizam i olakšava žgaravicu.

ß-Kariofilen je jedini terpen koji dopire do naših kanabinoidnih receptora, posebice do CB2. Smanjuje bol te simptome anksioznosti, a može se koristiti i kod problema s alkoholom ili duhanom.

Linalol je terpen koji se koristi protiv depresije, artritisa, nesanice i karcinoma. Ima protuupalni, analgetički, anestetički učinak, smanjuje simptome epilepsije i anksioznosti.

a/ß-pinen su terpeni koji osim što šire bronhije i olakšavaju disanje, imaju i pozitivne učinke na borbu protiv astme. a-pinen djeluje i protuupalno te pospješuje pamćenje, dok ß-pinen povećava koncentraciju.

CB1 i CB2

Endokanabinoidni sustav je sustav za lipidnu signalizaciju u mozgu, odnosno način na koji živčane stanice prenose signale te igra važnu ulogu u reguliranju širokog spektra fizioloških i patoloških procesa poput gladi, sna, upale, stresa, krvnog tlaka, metabolizma, tjelesne temperature, ali i motorike, kognicije, učenja i pamćenja. CB1 i CB2 kanabinoidni su receptori, smješteni u živčanom sustavu, završecima živaca te u mozgu, odnosno unutar imunološkog sustava. CB1 receptori odgovorni su za pretilost, ovisnost o alkoholu, Parkinsonovu bolest, osjet boli i slično, dok su CB2 receptori odgovorni za tumore i upale. CB2 receptori se nalaze i u gastrointestinalnom sustavu gdje moduliraju upalu i stoga postoji terapeutski potencijal i za upalne bolesti crijeva kao npr. Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Istraživanja su također pokazala da endokanabinoidi imaju važnu ulogu u kontroli loših osjećaja i različitih bolnih stanja. Naime, visok broj kanabinoidnih receptora ili nepravilno oslobađanje endogenih kanabinoida uključeno je u patofiziologiju posttraumatskog stresnog poremećaja i nekih vrsta kroničnih bolova. Nadalje, CB1 regulira učinkovitu proizvodnju energije, dok CB2 ima temeljnu ulogu u metabolizmu te pokreće sagorijevanje masnoća. Sagorijevanjem masnoća obnavljaju se oštećene biokemijske molekule stvorene metabolizmom. Ukoliko u tijelu ne postoji ravnoteža stvaranja i obnavaljanja dolazi do propadanja i starenja stanica te stvaranja slobodnih radikala odgovornih za razvoj raznih bolesti povezanih sa starenjem.

CBD ulje

CBD ulje sadrži visoke koncentracije kanabidiola – jednog od glavnih kanabinoida u konoplji. Djeluje kao protuupalno, antikonvulzivno, antioksidativno, antiemetičko, anksiolitičko i antipsihotičko sredstvo. 

CBD u suštini ima nizak afinitet vezanja na receptore, ali njegov se učinak ispoljava na način da „tjera“ spojeve koji bi svojim vezanjem dezaktivirali kanabinoidni sustav.

Vrste ulja:

CBD ulje punog spektra u sebi sadržava sve spojeve i kanabinoide koje nalazimo u biljci kanabisa – terpene, flavonoide i kanabinoide, uključujući i THC do 0,2%.

CBD ulje širokog spektra sadrži sadrži sve elemente kao i ulje punog spektra osim THC-a što se postiže njegovom ekstrakcijom iz ulja prilikom same proizvodnje.

CBD izolati ne sadržavaju niti jedan drugi spoj osim CBD-a (koncentracija preko 98%), a najčešće dolaze u obliku praha ili kristala, ali postoje i u obliku ulja ili tinkture.

2011. godine objavljeno je istraživanje u kojem se ispitivao anksiolitički učinak. Jedna skupina je sat i pol prije javnog nastupa dobila CBD. Ta skupina je osjećala manju tjeskobu i nelagodu tijekom nastupa te su imali bolju koncentraciju u usporedbi sa skupinom koja je dobila placebo. 

90-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su otkrili da ljudsko tijelo proizvodi vlastite kanabinoide, a jedan od njih je i anandamid ili „molekula sreće“. Studija iz 2015. pokazala je da su visoke razine anandamida katalizatori za poboljšanje raspoloženja i smanjenje straha.

CBG

Kanabigerol (CBG) je fitokanabinoid prisutan u biljnom rodu Cannabis i nalazi se u CBD uljima punog i širokog spektra. CBG se kao i CBD veže na CB1 i CB2 receptore te nije psihoaktivan. Kanabigerolna kiselina (CBGA) je prekursor triju primarnih kanabinoida biljke kanabisa (THCA, CBDA i CBCA). Djelovanjem svjetlosti i topline, procesom dekarboksilacije, THCA, CBDA i CBCA otpuštaju karboksilnu skupinu te postaju kanabinoidi THC, CBD i CBC. Određeni enzimi cijepaju CBGA i pretvaraju u THCA, CBDA ili CBCA. CBG ima neuroprotektivna, antibakterijska, antigljivična, antioksidativna i protuupalna svojstva, posebice kod upalnih bolesti crijeva. Pojedini istraživači vjeruju da povoljno djeluje na apetit te gastrointestinalne poremećaje. Prema nekim istraživanjima smanjuje mučnine i njihovu učestalost. Otkriveni su i pozitivni učinci CBG-a na glaukom snižavanjem očnog tlaka.

CBD i multipla skleroza

CBD djeluje protuupalno te je stoga koristan za neuroupalne poremećaje, ali isto tako i kao neurozaštitno sredstvo jer uravnotežuje glutamat homeostazu, reducira oksidativni stres i smanjuje aktivaciju glija (uz neurone, druga glavna vrsta stanica u živčanom sustavu) te pojavu lokalnih upalnih procesa. Studije su pokazale da se spastičnost, odnosno povećan tonus mišića ili pojačana ukočenost donjih udova smanjuje primjenom kanabinoida. CB1 receptor jedan je od glavnih receptora koji su odgovorni za opuštanje mišića pod utjecajem kanabinoida. Postoji nekoliko dokaza da CB2 receptor ima neuronsku ulogu u kontroli spastičnosti.

CBD i Alzheimerova bolest

S obzirom da je endokanabinoidni sustav čovjeka, između ostalog, zadužen i za učenje i pamćenje, a kanabinoidi među kojima je i CBD djeluju na čovjeka upravo preko tog sustava jasno je da CBD ulja imaju određeni učinak i na smanjenje simptoma Alzheimerove bolesti. CB1 receptor smješten je u živčanom sustavu kao i hipokampus koji je odgovoran za pamćenje i učenje, ali i snalaženje u prostoru. Upravo je propadanje stanica oko hipokampusa jedna od karakteristika Alzheimerove bolesti. Pojedina istraživanja testirala su utjecaj CBD-a na pamćenje te su rezultati pokazali da je skupina koja je koristila CBD imala bolje rezultate na testovima memorije. Istraživanjima je također dokazano da se korištenjem kanabinoida smanjuje prisutnost ß-amiloida (sastojak plaka koji dovodi do Alzheimerove bolesti) i upala.

CBD i dijabetes

Terapija kanabinoidima smanjuje simptome dijabetesa tako da povećava osjetljivost na inzulin, a osim toga povećava transport kisika, smanjuje razgradnju mijelina i učestalost dijabetičke neuropatije, pokazuje neurozaštitne učinke i poboljšava metabolizam glukoze i lipida te inhibira djelovanje upalnih kemokina. CBD smanjuje negativne učinke hiperglikemije, uglavnom kroz protuupalna i antioksidacijska svojstva. Endokanabinoidni sustav ima utjecaj na stvaranje kisikovih jedinki, razvoj upala i ozljede tkiva. Unos inzulina snižava razinu endokanabinoida. 

CBD i artritis

Poznato je da CBD djeluje na endokanabinoidni sustav, odnosno kanabinoidne receptore (CB1 i CB2).  S obzirom da je CB1 receptor, između ostalog, odgovoran za osjet boli, a CB2 za upale može se zaključiti da bi korištenje CBD-a moglo imati pozitivne učinke na smanjenje simptoma artritisa. Navedeno se pokazalo točnim u mnogim studijama, a uz smanjenje boli i upala, smanjeni su bili i problemi s nesanicom.

CBD i migrene

Korištenje CBD-a može pomoći u smanjenju simptoma migrene zbog svojih protuupalnih i analgetičkih svojstava. Osim toga, CBD se pokazao pogodnim za opuštanje, a time i smanjenje razine stresa koji može biti jedan od okidača za pojavu migrene.artritisazheimercb1cb2cbdcbgdijabetesmultiplaterpeni