0

Kanabigerol (CBG) je fitokanabinoid prisutan u biljnom rodu Cannabis, koji kao i CBD nije psihoaktivan. CBG se veže na CB1 i CB2 receptore i na još dva G-protein vezajuća receptora. Istraživanjima je utvrđeno da CBG ima protuupalna, antibakterijska i antigljivična svojstva, snižava povišeni očni tlak, te ima antitumorsko djelovanje što je utvrđeno na modelu kožnog melanoma i oralnog epitelnog tumora [1].  Kanabigerol ima potencijalni pozitivni učinak i na psorijazu, upalne bolesti crijeva, ravnotežu testosterona te poremećaj raspoloženja.

Prvi put je opisan 1964. godine. U biljci se nalazi oko 10 % CBG-a u frakciji kanabinoida koji enzimski metabolizira u THC, CBD i CBC [2].

Analgezija i upala

Potencijal protuupalnog djelovanja kanabigerola očituje se njegovim utjecajem na sintezu prostaglandina (fiziološki aktivni lipidni spojevi koji imaju različite učinke slične hormonima). Na 14. Svjetskom kongresu iz boli održanom 2012. godine, CBG je istaknut kao fitokanabinoid s potencijalnim terapijskim učinkom na bol [2].

Upalne bolesti crijeva

Upalna bolest crijeva (engl. Inflammatory bowel disease – IBD) odnosi se na kroničnu upalu dijela ili cijelog probavnog trakta, a prvenstveno na ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest.

Jedan od primjera je istraživanje u kojem je korišten eksperimentalni životinjski model IBD-a kolitisa izazvanog 2,4-dinitrobenzen sulfonskom kiselinom kojim su potvrđena zaštitna svojstva CBG-a koja se očituju smanjenjem odnosa težine i dužine crijeva što je indikator intenziteta upalnog odgovora [2].

Endokanabinoidni sustav ima ulogu u regulaciji boli, što dokazuje njegova povezanost s receptorima kanala prolaznog potencijala (engl. Transient receptor potential channels – TRP channels) [3].

Upalne bolesti središnjeg živčanog sustava

Bolesti središnjeg živčanog sustava mogu se javiti kao posljedica ozljede mozga, infekcije, starenja, toksičnih metabolita ili kao autoimuna bolest. Do tih stanja dolazi brzom aktivacijom mikroglije kao posljedice akutne upale bez imunoreakcije.

Istraživanjem je utvrđen neuroprotektivan učinak CBG-a i njegova kinonskog derivata VCE-003 koji nastaje oksidacijom CBG-a. Djelovanje im se očituje sprečavanjem pada vitalnosti stanica uzrokovanog glutamatom. Djelovanjem VCE-003 lokomotorna aktivnost je vraćena na normalnu razinu, te su poboljšane motoričke funkcije [2].

Eksperimentalni alergijski encefalomijelitis (engl. Experimental autoimmune encephalomyelitis – EAE) je pokusni životinjski model demijelinizirajuće autoimune bolesti središnjeg živčanog sustava, a njegova klinička i patološka obilježja odgovaraju multiploj sklerozi u ljudi [4]. Istraživanje je pokazalo da  VCE-003 smanjuje EAE aktiviranjem CBR2 (karbonil reduktaza) i PPARs (receptori aktivirani peroksisomskim proliferatorom). Postojeća istraživanja ukazuju na potencijalnu terapeutsku upotrebu kinonskog derivata u liječenju imunoloških bolesti s upalnim i autoimunim karakteristikama [2].

Tumor

Kanabinoidi se koriste za ublažavanje negativnih posljedica kemoterapije (mučnine i povraćanje). Sve se češće razmatra upotreba kanabinoida u onkologiji jer inhibiraju rast različitih tipova tumorskih stanica izazivanjem apoptoze, zaustavljajem staničnog ciklusa, inhibirajem rasta stanica i utjecajem na angiogenezu i staničnu migraciju.

Utvrđeno je da fitokanabinoidi smanjuju staničnu proliferaciju kod nekih vrsta tumora. Stanice tumora prostate ne reagiraju na većinu fitokanabinoida, ali CBD i CBG su pokazali antiproliferativni učinak.

Točan mehanizam djelovanja nije u potpunosti razjašnjen, ali je poznato da TRP-i imaju utjecaj na rak prostate. S obzirom da CBG utječe na TRP-e može se zaključiti da potencijalno ima učinak i na rak prostate. TRP-i imaju antiproliferativne i proapoptotske učinke te potiču migraciju tumorskih stanica prostate, a daljnim istraživanjem utvrđeno je da CBG može usporiti njihovu proliferaciju i izazvati apoptozu. Također, pokazalo se da ima antiproliferativni učinak na tumorske stanice dojke i melanoma kože kod miševa.

Točan se mehanizam djelovanja CBG-a na tumorske stanice treba još potvrditi detaljnijim istraživanjima, ali postojeći dokazi upućuju na svojstva koja sprečavaju proliferaciju [2].

Druga potencijalna medicinska primjena kanabigerola

Istraživanjima je dokazano da CBG pri višim dozama stimulira apetit. Preliminarni rezultati su pokazali da CBG može smanjiti gubitak tjelesne težine izazvan kemoterapijom s cisplatinom.

U istraživanjima se proučavao i učinak CBG-a na kožne probleme. Psorijaza je jedna od kožnih bolesti koju karakterizira hiperproliferacija epidermalnih keratinocita uz pojačanu ekspresiju proinflamatornih medijatora kože. CBG inhibira proliferaciju keratinocita te se zbog toga istražuje njegov potencijalni učinak na psorijazu.

Istraživanjima se pokazalo da bi se CBG mogao koristiti kao sredstvo u staničnoj terapiji za liječenje osteoporoze i regeneraciju kostiju.

Dokazano je i da CBG smanjuje očni tlak te se smatra potencijalnim lijekom za glaukom. Životinjska skupina tretirana je CBG-om te je utvrđeno smanjenje očnog tlaka za 4-8 mmHg u usporedbi s netretiranom skupinom. Kod tretirane skupine nije se pojavila očna toksičnost i neurotoksičnost, a električna aktivnost mozga je bila nepromijenjena.

CBG ima i negativno djelovanje na gram-pozitivne bakterije, mikobakterije i gljivice [2].

S obzirom na niži udio kanabigerola u biljci, provedeno je i manje istraživanja u usporedbi s THC-om i CBD-om. Potrebno je provesti dodatna klinička ispitivanja kako bi se sa sigurnošću potvrdio učinak i mehanizam djelovanja kanabigerola, ali dosadašnja istraživanja svakako pokazuju široki potencijalni pozitivni učinak ovog kanabinoida.

[1] Keller I. (2015). Ljekovita svojstva tri podvrste biljaka roda Cannabis. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Diplomski rad. https://zir.nsk.hr/islandora/object/pfos:108/preview (pristupljeno 2020-05-02).

[2] Deiana, S. (2017). Potential Medical Uses of Cannabigerol: A Brief Overview. Handbook of Cannabis and Related Pathologies, 958–967. doi:10.1016/b978-0-12-800756-3.00115-0

[3] Baljkas L. (2019). Endokanabinoidni sustav. Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet. Diplomski rad. https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A2298/datastream/PDF/view (pristupljeno 2020-05-02).

[4] Lukinović-Škudar V., Kukolja Taradi S., Andreis I., Župančić V., Taradi M. (2001). Eksperimentalni alergijski encefalomijelitis kao životinjski model multiple skleroze. Liječnički Vjesnik 123: 81-88.

Napiši komentar

Tvoja email adresa neće biti javno prikazana.

0

VRH

X