Terpeni su hlapljivi nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa čiji je skelet izveden iz izoprena [1,2]. Pojam terpeni potječe od terpentina [3], tekućine dobivene destilacijom smole koja sadrži različite terpene [4]. Terpentin je mješavina nezasićenih ugljikovodika, a glavni sastojak je pinen [3]. Terpeni su karakteristični proizvodi životnih procesa i sastojci većine prirodnih i umjetnih mirisnih tvari [2], a nosioci su okusa i specifičnih farmakoloških djelovanja [3]. U konoplji je utvrđeno preko 100 različitih vrsta terpena koji mogu uvelike izmijeniti i poboljšati učinke kanabinoida [5]. Koncentracije su im visoke u reproduktivnim organima i lišću tijekom i neposredno nakon cvatnje, a prisutni su i u biljnoj smoli. Uloga terpena je zaštita biljke od vanjskih utjecaja (vjetra, insekata i UV zraka), a voštanom membranom štite unutrašnjost trihoma od oksidativne degradacije i enzimatskih promjena [6].  Uz to, hlapljivi terpeni privlače pojedine insekte čime se pospješuje oprašivanje ili odbijaju nepoželjne životinjske vrste. Djeluju kao signalni spojevi i faktori rasta. Osnovnu strukturu terpena čini 2-metilbutanska jedinica koja se naziva izoprenska jedinica (C₅), a nastaju biosintezom [3,7]. Kemijskom modifikacijom terpena dobivaju se terpenoidi (derivati terpena s funkcijskim skupinama koje sadržavaju kisik), a u prirodi su prisutni kao alkoholi i njihovi glikozidi, eteri, esteri, ketoni, aldehidi i karboksilne kiseline [3].

Terpeni su lipofidni i imaju širok raspon djelovanja koja uključuju neurotransmiterske receptore, mišiće, neuronske ionske kanale, G-proteinske receptore, enzime, stanične membrane i druge glasničke sustave. Terapeutsko djelovanje terpena, bilo zasebno ili u sinergiji s kanabinoidima, očituje se kroz njihove protuupalne, analgetičke, anksiolitičke, antidepresivne, antivirusne, antibakterijske, antigljivične, antiparazitske učinke, a djeluju i protiv nesanice, kemopreventivno i smanjuju razinu šećera u krvi. Pozitivni učinci terpena ispitani su u pretkliničkim istraživanjima [8]. Najčešći terpeni u konoplji su α- i β-pinene, mircen, limonen, linalil alkohol i kariofilen [5]. 

ANTITUMORSKA SVOJSTVA

Epidemiološke studije pokazale su da korištenje monoterpena može pomoći u prevenciji i terapiji tumora. D-Limonen i perilil alkohol su, ovisno o dozi, pokazali kemopreventivna i terapeutska svojstva protiv mnogih ljudskih tumora te mogu inhibirati razvoj tumora dojke, jetre, kože, pluća, debelog crijeva, želuca, prostate i gušterače. Monoterpeni mogu djelovati tijekom faze inicijacije karcinogeneze sprečavajući interakciju karcinogena s DNK ili tijekom faze promocije, inhibirajući razvoj i migraciju stanica tumora. U kasnijim fazama karcinogeneze dovode do indukcije apoptoze stanica karcinoma, ponovne diferencijacije tumorskih stanica i utjecaja na molekularne mehanizme regulirajući njihove funkcije. Najvažniji mehanizam djelovanja je posttranslacijska izoprenilacija proteina koji reguliraju rast stanica. Antitumorski učinak monoterpena posljedica je njihovog djelovanja na prenilirane proteine koji reguliraju rast i transformaciju stanica [7].

ANTIMIKROBNA I ANTIGLJIVIČNA SVOJSTVA

Terpeni imaju utjecaj na gram-pozitivne i gram-negativne bakterije te na gljivice pri čemu su gram-pozitivne osjetljivije od gram-negativnih. Osjetljivost bakterija na terpene ovisi o propusnosti, sastavu i naboju vanjskih struktura mikroorganizama. Antimikrobni učinak terpena povezan je s njihovim lipofilnim karakterom. Mehanizam djelovanja monoterpena očituje se kroz njihov utjecaj na promjenu strukture membranskih proteina što uzrokuje povećanje fluidnosti i propusnosti membrane te poremećaj staničnog disanja. Terpenoidi također imaju antigljivična svojstva. Terapija terpenima i njihovim derivatima u tom smislu je obećavajuća, ali je problem što terapija zahtjeva njihove visoke doze što može imati određene nuspojave. Ipak, mogu se koristiti kao dodatak standardnim, konvencionalnim antigljivičnim terapijama [7].

PROTUUPALNO DJELOVANJE

(–)-Linalil alkohol, jedan od terpenoida prisutnih u konoplji, posjeduje protuupalna svojstva. Uz to, (–)-linalil alkohol i njegov ester linalil acetat imaju i analgetska svojstva i smanjuju pojavu edema [7].

ANTIPARAZITSKO DJELOVANJE

Mnogi prirodni pripravci pokazuju antiparazitska svojstva, a među njima i terpenoidi. Mehanizam djelovanja terpenoida objašnjava se njihovom interakcijom s hemima i Fe(II) u njihovoj strukturi pri čemu se oslobađaju slobodni radikali koji imaju pogubno djelovanje na parazite. Djelovanje im je trenutno i dovodi do brzog smanjenja parazitemije [7].

UTJECAJ TERPENOIDA NA PROPUSNOST KOŽE

Terpenoidi imaju pozitivan učinak na povećanje propusnosti kože, pa se danas istraživanja usmjeruju u pravcu njihove primjene kao dodatka pripravcima namijenjenim lokalnoj primjeni. Dokazano je da lokalna primjena (transdermalna) može biti jedan od alternativnih načina primjene antitumorskih lijekova, što je važno za dugotrajne terapije. U antitumorskoj terapiji terpeni mogu poslužiti kao sigurni i klinički prihvatljivi pojačivači za primjenu lijekova koji imaju, kao i terpeni i terponoidi, lipofilna i hidrofilna svojstva. Ovi spojevi imaju nisku sistemsku toksičnost i ne izazivaju iritaciju kože. Aktivnost terpena kao transdermalnih pojačivača temelje se na reverzibilnom poremećaju rasporeda lipida u međustaničnom prostoru rožnatog sloja epiderme (Stratum corneum), tankog i  najudaljenijeg sloja kože koji ograničava količinu različitih sredstava, među ostalim lijekova koji se mogu primijenjivati transdermalno. Pretpostavlja se da pojačivači, poput terpena, mogu povećati propusnost rožnatog sloja uzrokujući poremećaj međustaničnih lipida, pojačavajući interakciju s proteinima ili kroz poboljšavanje pristupa sredstava u rožnati sloj čime se povećava terapijska vrijednost lijekova. U ovoj primjeni terpenoidi su pokazali veću aktivnost od terpena [7].

Zidovudin (AZT) je prvi anti-HIV pripravak koji je u kliničkoj primjeni, ali je hematološki toksičan u povećanim koncentracijama. Radi se o polarnoj molekuli za koju je kožna propusnost niska zbog čega je nakon lokalne primjene koncentracija pripravka u plazmi vrlo niska. Pokazano je da dodatak terpena pripravku AZT, omogućuje primjenu manje koncentracije AZT-a zbog utjecaja terpena na povećanu kožnu propusnost, prvenstveno u rožnatom sloju. Zbog svoje niskotoksičnosti, terpeni su pogodni i za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom [7].

Navedeni pozitivni učinci terpena i terpenoida pokazuju njihovu široku primjenu koja će zasigurno i u budućnosti biti predmet mnogih istraživanja.

[1] Struna – hrvatsko strukovno nazivlje. Terpeni. http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=terpeni#container.  (pristupljeno 2020-05-13).

[2] Hrvatska enciklopedija. Terpeni. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60999. (pristupljeno 2020-05-13).

[3] Subotić M. (2016). Terpeni – prirodni organski spojevi. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. Prehrambeno – biotehnološki fakultet Osijek. Završni rad. https://zir.nsk.hr/islandora/object/ptfos%3A1059/datastream/PDF/view. (pristupljeno 2020-05-13).

[4] Struna – hrvatsko strukovno nazivlje. Terpentin. http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=terpentin#container. (pristupljeno 2020-05-13).

[5] Green G. (2017). The Cannabis Grow Bible. The Definitive Guide to Growing Marijuana for Recreational and Medical Use. 3rd Edition, Green Candy Press, San Francisco, USA.

[6] Keller I. (2015). Ljekovita svojstva tri podvrste biljaka roda Cannabis. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Diplomski rad. https://zir.nsk.hr/islandora/object/pfos:108/preview (pristupljeno 2020-05-02).

[7] Paduch R., Kandefer-Szerszeń M., Trytek M., Fiedurek J. (2007). Terpenes: substances useful in human healthcare. Archivum Immunologiae et Therapiae Experimentalis. 55(5). 315-327. doi: 10.1007/s00005-007-0039-1.

[8] Baron E. P. (2018). Medicinal Properties of Cannabinoids, Terpenes, and Flavonoids in Cannabis, and Benefits in Migraine, Headache, and Pain: An Update on Current Evidence and Cannabis Science. Headache: The Journal of Head and Face Pain. 58(7). 1139-1186. doi: 10.1111/head.13345.