0

Shizofrenija je jedna od najčešćih psihijatrijskih bolesti koja pogađa oko 1 % stanovništva. Oboljeloj osobi onemogućava razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja ili iskustava, ometa logičko razmišljanje, normalne osjećajne doživljaje prema drugim osobama, te narušava njeno društveno funkcioniranje. Pojava simptoma najčešće započinje između petnaeste i dvadeset pete godine te podjednako pogađa i žene i muškarce [1].

Kao prvi simptomi najčešće se javljaju teškoće s koncentracijom, napetost te nesanica. Kako bolest napreduje, tako se počinju javljati simptomi psihoze, odnosno oboljeli pogrešno percipira stvarnost. Simptomi mogu biti pozitivni (sumanute ideje, smetnje i poremećaji mišljenja, halucinacije, čudno ponašanje) i negativni (gubitak sposobnosti osjećajnog doživljavanja i izražavanja, gubitak energije, volje i inicijative, gubitak sposobnosti uživanja i zanimanja za dotadašnje aktivnosti, teškoće koncentracije). Često se javljaju izraženi simptomi depresije te je samoubojstvo glavni uzrok smrti shizofrenih bolesnika, posebice mladih [1].

Istraživanja su pokazala da je za nastanak shizofrenih simptoma odgovoran poremećaj u funkciji i/ili strukturi mozga. U mozgu dijela bolesnika oboljelih od shizofrenije povećane su moždane komore ispunjene moždanom tekućinom (ventrikuli), smanjen je dio mozga koji se naziva hipokampus, smanjena je aktivnost u dijelu mozga koji se naziva prefrontalna moždana kora, a koji je odgovoran za funkcije mišljenja, pamćenja i učenja. Pretpostavka je da se shizofrenija javlja kao posljedica složenog međudjelovanja genetskih i okolišnih čimbenika, a bolest se očituje u uvjetima jakog stresa ili traume. Najvažniju ulogu za pojavu simptoma ima kemijska neravnoteža dopamina i serotonina u mozgu oboljelih [1].

S obzirom da je shizofrenija neizlječiva i kronična bolest, svrha liječenja je ublažiti i smanjiti simptome bolesti tijekom akutne faze, te spriječiti ponovnu pojavu bolesti tijekom razdoblja nestanka simptoma (remisije bolesti) [1]. Oboljeli odlaze na psiho- i socioterapije te radne terapije [2] te se liječe antipsihoticima [1]. Antipsihotici blokiraju dopaminergički sustav te su učinkoviti za pozitivne simptome. Na onesposobljavajuća kognitivna i motivacijska oštećenja koja nastaju uslijed bolesti, antipsihotici nemaju toliki učinak. Oko jedne trećine pacijenata s dijagnosticiranom shizofrenijom ne postigne adekvatnu kontrolu simptoma terapijom standardnim antipsihoticima gledajući dugoročni tijek bolesti. Uz to, kao nuspojave se javljaju debljanje, dijebetes tipa 2 i sedacija. Zbog želje za smanjenjem mogućih nuspojava istražuju se moguće alternativne terapije shizofrenije [2].

CBD pokazuje protektivna svojstva u pojavi psihotičnih reakcija i kognitivnog pogoršanja [2]. Kod oboljelih od shizofrenije utvrđena je promjena razine endokanabinoida anandamida što ukazuje da endokanabinoidni sustav ima utjecaja na bolest [2]. Istraživanjem je utvrđeno da CBD inhibira degradaciju anandamida. Povećanjem razine anandamida u cerebrospinalnoj tekućini, smanjuju se psihotični simptomi. Uslijed povećanja prijenosa signala anandamidom dolazi do odgode prijelaza početnih prodromalnih stadija u razvijenu psihozu. U istraživanju je ispitivan utjecaj CBD-a i Amisulprida (antipsihotik) pri čemu su se oba pokazala sigurnim i djelotvornim. Ipak, primjenom CBD-a se javilo manje nuspojava, a uz to je došlo i do znatnog povećanja razine anandamida u serumu, što je dovelo i do kliničkog poboljšanja [3].  

Jedan od modela kojim se ispituju lijekovi s antipsihotičnim djelovanjem u ljudi je propisivanje subanestetskih doza ketamina. Ketamin inducira disocijativne, kognitivne te pozitivne i negativne simptome slične simptomima shizofrenije. Uspoređivali su se učinci CBD-a i placeba te je utvrđeno da je CBD smanjio negativne učinke ketamina čime je potvrđen njegov antipsihotični učinak [2].

Jedno testiranje provedeno je na devetnaestogodišnjoj pacijentici koja je bolovala od shizofrenije te je imala ozbiljne nuspojave nakon liječenja konvencionalnim antipsihoticima. Pacijentica je kroz 4 tjedna primala rastuće oralne doze CBD-a. Nakon toga je primala 4 dana placebo i zatim rastuće doze Haloperidola (antipsihotik). Psihijatar je procijenio simptome koristeći Brief Psychiatric Rating Scale (BPRS) kojim se utvrđuju psihijatrijski simptomi kao što su depresija, anksioznost, halucinacije i neobično ponašanje. Tijekom primjene CBD-a primijećeno je značajno poboljšanje, a nakon prekida uzimanja pogoršanje stanja. Primjenom Haloperidola nije došlo do dodatnog poboljšanja [2].

Istraživanjem je utvrđeno da CBD posjeduje slična svojstva atipičnih antipsihotika, kao i da dugotrajna primjena CBD-a umanjuje PPI pogoršanje. PPI test (engl. Prepulse inhibition) je neurološki fenomen u kojem slabiji predpodražaj inhibira reakciju organizma na nadolazeći jaki podražaj, a manjak te inhibicije se manifestira u nemogućnosti filtriranja nepotrebnih informacija i povezani su s abnormalnostima u senzomotornoj regulaciji te su zapaženi u pacijenata oboljelih od shizofrenije [2].

Pojedini pokazatelji upućuju na to da CBD može biti posebno učinkovit u ranim fazama poremećaja, odnosno kod bolesnika s klinički visokim rizikom i oboljelih s prvom epizodom psihoze. CBD pokazuje svoje terapeutske učinke promjenom moždanih funkcija u regijama mozga koje kontroliraju spoznajne poremećaje izražene kod psihotičnih osoba [4].

Izvori:

[1]  Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji. http://www.psihijatrija.hr/edu/sch.htm (pristupljeno 2020-04-22).

[2] Matijaš D. (2016). Korištenje kanabinoida u liječenju shizofrenije. Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet. Diplomski rad.https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A1304/datastream/PDF/view (pristupljeno 2020-04-22).

[3] Leweke F. M., Piomelli D., Pahlisch F., Muhl D., Gerth C. W., Hoyer C., Klosterkötter J., Hellmich M., Koethe, D. (2012). Cannabidiol enhances anandamide signaling and alleviates psychotic symptoms of schizophrenia. Translational Psychiatry, 2(3), e94–e94. doi:10.1038/tp.2012.15

[4]  Davies C., Bhattacharyya S. (2019). Cannabidiol as a potential treatment for psychosis. Therapeutic Advances in Psychopharmacology. Vol. 9. https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/2045125319881916 (pristupljeno 2020-04-22).

[5] Madžarac Z. (2018). Kako prepoznati shizofreniju? Pliva zdravlje.    https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31178/Kako-prepoznati-shizofreniju.html (pristupljeno 2020-04-22).

Napiši komentar

Tvoja email adresa neće biti javno prikazana.

0

VRH

X